(5.06.2017.) S obzirom na specifičan položaj općina koje obavljaju i druge djelatnosti (i za koje su obveznici pdv-a), molimo za dodatnu provjeru da li su općine kao institucije izuzete iz fiskalizacije bez obzira na djelatnost koju obavljaju, odnosno da li se izuzeće odnosi i na oporezive djelatnosti (izdavanje u zakup, fotokopiranje)?
U vezi sa Vašim
upitom vezano za obaveze fiskalizacije u općinama, obavještavamo Vas da smo
službenim putem izvršili dodatnu provjeru u Federalnom ministarstvu finansija,
te da smo dobili odgovor da su općine/gradovi po Odluci o određivanju drugih
djelatnosti koje ne podliježu obavezi evidentiranja prometa putem fiskalnih
uređaja („Službene novine FBiH", br.: 41/11, 25/12) kao organi uprave izuzete iz
fiskalizacije, bez obzira na to koja je djelatnost u pitanju.
(19.05.2017.) Molim Vas da mi pojasnite kreditna zaduženja općina. Zanima me do kojeg iznosa se može općina kreditno zadužit, u koje svrhe može utrošiti ta sredstva i od koga mora dobiti suglasnosti (Kantonalnog ministarstva ili ...)?
Sva pitanja vezana za zaduživanje općina u FBIH su regulisana
Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama FBIH („Službene novine FBiH" br.
86/07, 24/09, 44/10 i 30/16).
Zakon ne stavlja ograničenje na ukupan dug. Ograničenje
postoji na iznos godišnje otplate duga. Zakon definiše taj limit u članu 7:
"Gradovi i općine mogu se dugoročno zadužiti ukoliko u vrijeme odobrenja
zaduženja iznos servisiranja duga koji dospijeva u svakoj narednoj godini,
uključujući i servisiranje za predloženo novo zaduženje i sve zajmove za koje
su izdate garancije grada i općine, ne prelazi 10% prihoda ostvarenih u
prethodnoj fiskalnoj godini." U istom članu: "Kod utvrđivanja
ograničenja garancije se obračunavaju u iznosu od 30% nominalne vrijednosti
garancije."
Prihodi za ovaj izračun ne uključuju primitke od
zaduživanja, kapitalni prihod i transfere koje je općina dobila u
prethodnoj godini. Na primjer, ako je ukupan prihod općine u prošloj
godini iznosio 1 milion KM, od toga je 200,000 KM bilo kapitalnih prihoda i
transfera, limit za otplatu je 80,000 KM (10% od 800,000 KM).
Dugoročno zaduživanje općina se posebno ne reguliše ovim
zakonom. Odredbe koje se odnose na zaduživanje Federacije se odnose i na
općine. Zaduživanje je podijeljeno u vanjsko i unutarnje i pravila se razlikuju
za ova dva vida zaduživanja.
Unutrašnje
zaduživanje je po članu 19. moguće za:
1) za
finansiranje budžetskog deficita proizašlog iz gotovinskog toka,
2) za finansiranje budžetskog deficita Federacije,
3) za finansiranje kapitalnih investicija,
4) za refinansiranje ukupnog ili dijela neizmirenog duga Federacije,
5) za plaćanje garancija Federacije u potpunosti ili djelimično, u slučaju da
zajmoprimac ne ispuni svoje finansijske obaveze i
6) plaćanje obaveza na osnovu unutrašnjeg duga u skladu sa zakonom.
Zaduživanje u svrhe iz stava 1. tačka 1) ovog člana moguće je samo u okviru
kratkoročnog pozajmljivanja iz člana 9. ovog Zakona.
Vanjsko
zaduživanje je po članu 38. moguće za:
1)
finansiranje budžetskog deficita;
2) refinansiranje i restruktuiranje neizmirenog unutrašnjeg i vanjskog duga
Federacije;
3) plaćanje garancija Federacije u potpunosti ili djelimično u slučaju da
zajmoprimac ne ispuni svoje finansijske obaveze;
4) plaćanje troškova servisiranja duga Federacije uključujući i povezane
troškove kao što su: emisija vrijednosnih papira, održavanje računa,
amortizacija, fiskalni agencijski troškovi;
5) finansiranje kapitalnih investicija.
Općine se trebaju konsultovati sa Federalnim
ministarstvom finansija prije zaduživanja unutar BiH.
Za vanjsko zaduživanje, postoji procedura za odobrenje
koja je definisana detaljno Pravilnikom o pratećoj dokumentaciji za davanje
prethodne saglasnosti za zaduženje kantona, općina i javnih preduzeća. Za
vanjsko zaduženje je potrebna saglasnost Parlamenta Bosne i Hercegovine i Parlamenta
Federacije Bosne i Hercegovine.
Kratkoročni
dug se Zakonom definiše na sljedeći način: "Kratkoročni dug nastao radi finansiranja deficita
nastalog iz gotovinskog toka otplatit će se u fiskalnoj godini u kojoj je
zaduženje i nastalo. Ovaj dug neće biti predmet refinansiranja ili produženja
nakon isteka te fiskalne godine; te ni u kom vremenskom periodu tokom te
fiskalne godine neće preći 5% prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini
i neće biti nikakvog neizmirenog kratkoročnog zaduženja u periodu od uzastopnih
30 dana u okviru te fiskalne godine. Kratkoročni dug koji je nastao radi
finansiranja deficita nastalog iz gotovinskog toka i koji se otplati neće se
smatrati neizmirenim u svrhe utvrđivanja ograničenja iz člana 7. stav 5. ovog
Zakona."
Posebno
odobrenje od Federalnog ministarstva finansija za zaduženje općina se
mora tražiti u slučajevima (čl. 26. i 27.):
1) se
zadužuje uz izdavanje garancije Federacije;
2) je zaduženje nastalo ili je garancija izdata za refinansiranje postojećeg duga;
3) se zadužio ili izdao garancije i uredno ne izmiruje dospjele obaveze.
Odobrenje od
kantona je potrebno u slučaju da kanton daje garanciju za to zaduženje (član 27.).
Općine će o
svom dugu morati redovno izvještavati Federalno ministarstvo finansija, po
pravilnicima koji su objavljeni na internet stranici Ministarstva na sljedećem
linku: - http://www.fmf.gov.ba/v2/stranica.php?idstranica=3&idmeni=1
(19.05.2017.) Da li mi možete dati informaciju kojim zakonom se uređuje teritorijalno područje općine, u konkretnom slučaju Općine Centar. Naime, u statutima općina redovno se navodi "područje općine utvrđeno je zakonom", međutim ne navodi se o kojem zakonu je riječ?
Zakonom o principima lokalne
samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine propisana je sljedeća definicija
općine: „Općina je jedinica lokalne samouprave koja je na osnovu ispunjavanja
propisanih kriterija uspostavljena zakonom".
Administrativne granice općina u
Federaciji Bosne i Hercegovine definisane su federalnim zakonom. Zakonom o
konstituisanju novih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine i izmjeni područja
općina podijeljenih medjuentitetskom i medjukantonalnom - međužupanijskom crtom
(„Službene novine Federacije BiH", br. 6/98) konstituisano je deset novih
općina u Federaciji Bosne i Hercegovine, a također je ovdje važno naglasiti i
postojanje Zakona o područjima opština u Socijalističkoj Republici Bosni i
Hercegovini ("Službeni list RBiH", br. 47/62, 6/65, 14/65, 23/67,
3/70, 35/77, 31/78, 22/80, 28/81, 24/85, 24/86, 33/90, 8/91, i 32/91).
Odlukom o jedinstvenim kriterijima za
konstituisanje novih općina ili izmjenu granica postojećih općina u Federaciji
Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH", br. 4/95) definisana su
pitanja konstituisanja novih općina ili izmjene granica postojećih općina u
Federaciji Bosne i Hercegovine.
Konstituisanje nove općine, odnosno izmjena granica
postojeće, vrši se federalnim zakonom.
(27.04.2015.) Zaposlenik je predao zahtjev da mu se odobri jedna godina neplaćenog odsustva radi odlaska u inostranstvo zbog obavljanja stručno-trenerske prakse u fudbalskom klubu. Kako da mu regulišemo radno-pravni status i da li u ovom periodu imamo obeveze prema njemu?
Obavještavam Vas da sam slijedom
vašeg pitanja kontaktirala određene subjekte gdje sam dobila informaciju da
ukoliko je internim pravilnikom propisano da u slučaju korištenja neplaćenog
odsustva radni odnos miruje, kao što je to i kod vas slučaj, onda nadležni
organ donosi rješenje u kojem se navede da će se zaposlenik istekom neplaćenog
odsustva vratiti na svoje radno mjesto, te se isti odjavi sa PIO-a, a danom
povratka sa neplaćenog odsustva se izvrši ponovna prijava.
To znači da poslodavac ne izmiruje
nikakve obaveze prema zaposleniku za vrijeme korištenja neplaćenog odsustva, iz
razloga što radni odnos zaposlenika miruje.
Što se tiče bližeg uređivanja ovog
pitanja od strane Vlade Federacije BiH, pronašla sam slijedeće:
- članom 34. Uredbe o poslovima osnovne djelatnosti iz
nadležnosti organa državne službe koje obavljaju državni službenici, uvjetima
za vršenje tih poslova i ostvarivanju određenih prava iz radnog odnosa, koju
je u skladu sa Zakonom o državnoj službi Federacije BiH, Vlada Federacije BiH
donijela 2004. godine, propisano je:
„Državnom službeniku može se
odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 radnih dana u kalendarskoj godini u
slučajevima utvrđenim u kolektivnom ugovoru, a u skladu sa pravilnikom o radnim
odnosima organa državne službe.
Odsustvo iz
stava 1. ovog člana, može se odobriti samo pod uvjetom ako odsustvo državnog
službenika sa posla neće uticati na blagovremeno obavljenje službenih poslova.
Za vrijeme
odsustvovanja sa rada, u skladu sa stavom 1. ovog člana, prava i obaveze
državnog službenika koja se stiču na radu, i po osnovu rada, miruju, osim prava
i obaveza za koja je zakonom drukčije određeno".
Dakle, u ovoj Uredbi nisu navedeni
slučajevi neplaćenog odsustva dužeg od 30 dana.
Link na kojem možete naći
uredbu je: http://fbihvlada.gov.ba/hrvatski/zakoni/index.php
(24.12.2014.) Interesuje me da li sam stekla pravo na godišnji odmor nakon 14 mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod istog poslodavca (12 mjeseci pripravnički staž i 2 mjeseca po ugovoru)?
U skladu sa
odredbama Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH" br. 43/99, 32/00,
29/03) stekli ste pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.