Adresa: Musala 5/1
Sarajevo, BiH
Tel/Fax: +387/33/ 216 502
E-mail: savez@sogfbih.ba

 
 
 
 





 
 
E-Bilten
Bilten broj 242



Video
Beacon Shema

Moje dvorište

TV1 "Ja biram goste" sa Vesnom Travljanin

Općine / Gradovi

Panel diskusija "Kako izvještavati iz lokalnih zajednica"

OSTALO

Savez

Prezentacija


AKTUELNO



Koordinatori za rad sa Savezom



Općinski saradnici za odnose sa javnostima, informisanje i PR



Energetska efikasnost



NALAS


G Translate
English Bulgarian Czech Danish Dutch French German Italian Norwegian Polish Portuguese Spanish Swedish
 
Pitanja i odgovori
(5.06.2017.) S obzirom na specifičan položaj općina koje obavljaju i druge djelatnosti (i za koje su obveznici pdv-a), molimo za dodatnu provjeru da li su općine kao institucije izuzete iz fiskalizacije bez obzira na djelatnost koju obavljaju, odnosno da li se izuzeće odnosi i na oporezive djelatnosti (izdavanje u zakup, fotokopiranje)?

U vezi sa Vašim upitom vezano za obaveze fiskalizacije u općinama, obavještavamo Vas da smo službenim putem izvršili dodatnu provjeru u Federalnom ministarstvu finansija, te da smo dobili odgovor da su općine/gradovi po Odluci o određivanju drugih djelatnosti koje ne podliježu obavezi evidentiranja prometa putem fiskalnih uređaja („Službene novine FBiH", br.: 41/11, 25/12) kao organi uprave izuzete iz fiskalizacije, bez obzira na to koja je djelatnost u pitanju.



(19.05.2017.) Molim Vas da mi pojasnite kreditna zaduženja općina. Zanima me do kojeg iznosa se može općina kreditno zadužit, u koje svrhe može utrošiti ta sredstva i od koga mora dobiti suglasnosti (Kantonalnog ministarstva ili ...)?

Sva pitanja vezana za zaduživanje općina u FBIH su regulisana Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama FBIH („Službene novine FBiH" br. 86/07, 24/09, 44/10 i 30/16). 

Zakon ne stavlja ograničenje na ukupan dug. Ograničenje postoji na iznos godišnje otplate duga. Zakon definiše taj limit u članu 7: "Gradovi i općine mogu se dugoročno zadužiti ukoliko u vrijeme odobrenja zaduženja iznos servisiranja duga koji dospijeva u svakoj narednoj godini, uključujući i servisiranje za predloženo novo zaduženje i sve zajmove za koje su izdate garancije grada i općine, ne prelazi 10% prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini." U istom članu: "Kod utvrđivanja ograničenja garancije se obračunavaju u iznosu od 30% nominalne vrijednosti garancije."

Prihodi za ovaj izračun ne uključuju primitke od zaduživanja, kapitalni prihod i transfere koje je općina dobila u prethodnoj godini. Na primjer, ako je ukupan prihod općine u prošloj godini iznosio 1 milion KM, od toga je 200,000 KM bilo kapitalnih prihoda i transfera, limit za otplatu je 80,000 KM (10% od 800,000 KM). 

Dugoročno zaduživanje općina se posebno ne reguliše ovim zakonom. Odredbe koje se odnose na zaduživanje Federacije se odnose i na općine. Zaduživanje je podijeljeno u vanjsko i unutarnje i pravila se razlikuju za ova dva vida zaduživanja. 

Unutrašnje zaduživanje je po članu 19. moguće za:

1) za finansiranje budžetskog deficita proizašlog iz gotovinskog toka, 
2) za finansiranje budžetskog deficita Federacije, 
3) za finansiranje kapitalnih investicija, 
4) za refinansiranje ukupnog ili dijela neizmirenog duga Federacije, 
5) za plaćanje garancija Federacije u potpunosti ili djelimično, u slučaju da zajmoprimac ne ispuni svoje finansijske obaveze i 
6) plaćanje obaveza na osnovu unutrašnjeg duga u skladu sa zakonom. 
Zaduživanje u svrhe iz stava 1. tačka 1) ovog člana moguće je samo u okviru kratkoročnog pozajmljivanja iz člana 9. ovog Zakona.

Vanjsko zaduživanje je po članu 38. moguće za:

1) finansiranje budžetskog deficita; 
2) refinansiranje i restruktuiranje neizmirenog unutrašnjeg i vanjskog duga Federacije; 
3) plaćanje garancija Federacije u potpunosti ili djelimično u slučaju da zajmoprimac ne ispuni svoje finansijske obaveze; 
4) plaćanje troškova servisiranja duga Federacije uključujući i povezane troškove kao što su: emisija vrijednosnih papira, održavanje računa, amortizacija, fiskalni agencijski troškovi; 
5) finansiranje kapitalnih investicija. 

Općine se trebaju konsultovati sa Federalnim ministarstvom finansija prije zaduživanja unutar BiH. 

Za vanjsko zaduživanje, postoji procedura za odobrenje koja je definisana detaljno Pravilnikom o pratećoj dokumentaciji za davanje prethodne saglasnosti za zaduženje kantona, općina i javnih preduzeća. Za vanjsko zaduženje je potrebna saglasnost Parlamenta Bosne i Hercegovine i Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Kratkoročni dug se Zakonom definiše na sljedeći način: "Kratkoročni dug nastao radi finansiranja deficita nastalog iz gotovinskog toka otplatit će se u fiskalnoj godini u kojoj je zaduženje i nastalo. Ovaj dug neće biti predmet refinansiranja ili produženja nakon isteka te fiskalne godine; te ni u kom vremenskom periodu tokom te fiskalne godine neće preći 5% prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini i neće biti nikakvog neizmirenog kratkoročnog zaduženja u periodu od uzastopnih 30 dana u okviru te fiskalne godine. Kratkoročni dug koji je nastao radi finansiranja deficita nastalog iz gotovinskog toka i koji se otplati neće se smatrati neizmirenim u svrhe utvrđivanja ograničenja iz člana 7. stav 5. ovog Zakona."

Posebno odobrenje od Federalnog ministarstva finansija za zaduženje općina se mora tražiti u slučajevima (čl. 26. i 27.): 

1) se zadužuje uz izdavanje garancije Federacije; 
2) je zaduženje nastalo ili je garancija izdata za refinansiranje postojećeg duga; 
3) se zadužio ili izdao garancije i uredno ne izmiruje dospjele obaveze.

Odobrenje od kantona je potrebno u slučaju da kanton daje garanciju za to zaduženje (član 27.). 

Općine će o svom dugu morati redovno izvještavati Federalno ministarstvo finansija, po pravilnicima koji su objavljeni na internet stranici Ministarstva na sljedećem linku:  - http://www.fmf.gov.ba/v2/stranica.php?idstranica=3&idmeni=1 



(19.05.2017.) Da li mi možete dati informaciju kojim zakonom se uređuje teritorijalno područje općine, u konkretnom slučaju Općine Centar. Naime, u statutima općina redovno se navodi "područje općine utvrđeno je zakonom", međutim ne navodi se o kojem zakonu je riječ?

Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine propisana je sljedeća definicija općine: „Općina je jedinica lokalne samouprave koja je na osnovu ispunjavanja propisanih kriterija uspostavljena zakonom".

Administrativne granice općina u Federaciji Bosne i Hercegovine definisane su federalnim zakonom. Zakonom o konstituisanju novih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine i izmjeni područja općina podijeljenih medjuentitetskom i medjukantonalnom - međužupanijskom crtom („Službene novine Federacije BiH", br. 6/98) konstituisano je deset novih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine, a također je ovdje važno naglasiti i postojanje Zakona o područjima opština u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini ("Službeni list RBiH", br. 47/62, 6/65, 14/65, 23/67, 3/70, 35/77, 31/78, 22/80, 28/81, 24/85, 24/86, 33/90, 8/91, i 32/91). 

Odlukom o jedinstvenim kriterijima za konstituisanje novih općina ili izmjenu granica postojećih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH", br. 4/95) definisana su pitanja konstituisanja novih općina ili izmjene granica postojećih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Konstituisanje nove općine, odnosno izmjena granica postojeće, vrši se federalnim zakonom.



(27.04.2015.) Zaposlenik je predao zahtjev da mu se odobri jedna godina neplaćenog odsustva radi odlaska u inostranstvo zbog obavljanja stručno-trenerske prakse u fudbalskom klubu. Kako da mu regulišemo radno-pravni status i da li u ovom periodu imamo obeveze prema njemu?

Obavještavam Vas da sam slijedom vašeg pitanja kontaktirala određene subjekte gdje sam dobila informaciju da ukoliko je internim pravilnikom propisano da u slučaju korištenja neplaćenog odsustva radni odnos miruje, kao što je to i kod vas slučaj, onda nadležni organ donosi rješenje u kojem se navede da će se zaposlenik istekom neplaćenog odsustva vratiti na svoje radno mjesto, te se isti odjavi sa PIO-a, a danom povratka sa neplaćenog odsustva se izvrši ponovna prijava.

To znači da poslodavac ne izmiruje nikakve obaveze prema zaposleniku za vrijeme korištenja neplaćenog odsustva, iz razloga što radni odnos zaposlenika miruje.

Što se tiče bližeg uređivanja ovog pitanja od strane Vlade Federacije BiH, pronašla sam slijedeće:
- članom 34. Uredbe o poslovima osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju državni službenici, uvjetima za vršenje tih poslova i ostvarivanju određenih prava iz radnog odnosa, koju je u skladu sa Zakonom o državnoj službi Federacije BiH, Vlada Federacije BiH donijela 2004. godine, propisano je:

Državnom službeniku može se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 radnih dana u kalendarskoj godini u slučajevima utvrđenim u kolektivnom ugovoru, a u skladu sa pravilnikom o radnim odnosima organa državne službe.

Odsustvo iz stava 1. ovog člana, može se odobriti samo pod uvjetom ako odsustvo državnog službenika sa posla neće uticati na blagovremeno obavljenje službenih poslova.

Za vrijeme odsustvovanja sa rada, u skladu sa stavom 1. ovog člana, prava i obaveze državnog službenika koja se stiču na radu, i po osnovu rada, miruju, osim prava i obaveza za koja je zakonom drukčije određeno".

Dakle, u ovoj Uredbi nisu navedeni slučajevi neplaćenog odsustva dužeg od 30 dana.     

Link na kojem možete naći uredbu je: http://fbihvlada.gov.ba/hrvatski/zakoni/index.php



(24.12.2014.) Interesuje me da li sam stekla pravo na godišnji odmor nakon 14 mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod istog poslodavca (12 mjeseci pripravnički staž i 2 mjeseca po ugovoru)?

U skladu sa odredbama Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH" br. 43/99, 32/00, 29/03) stekli ste pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.

 

Ponedeljak
20. Novembar 2017.

Novembar, 2017
POUTSRČEPESUNE
12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
27282930




 
POČETNA | O NAMA | ORGANI SAVEZA | INTERNI AKTI | ČLANICE | PROJEKTI | MULTIMEDIJA | KONTAKT | E-LEARNING