Ustupanje zgrade na korištenje i upravljanje bez naknade, a koja je, u vlasništvu Općine predstavlja promet usluga koji podliježe oporezivanju porezom na dodatu vrijednost iz razloga što se tim prometom vrši konkurencija firmama u privatnom vlasništvu, shodno članu 12. stav (7) Zakona o porezu na dodatu vrijednost (,,Službeni glasnik BiH", br. 9/05, 35/05 i 100/08).
S toga je Općina, kao poreski obveznik, za takav promet u obavezi izdati poresku fakturu sa obračunatim porezom na dodatu vrijednost, na osnovicu utvrđenu u skladu sa članom 20. stav (8) Zakona o porezu na dodatu vrijednost i članom 22. stav (3) i (4) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (,,Službeni glasnik BiH", br. 93/05, 27/06, 60/06, 61/07, 100/07, 35/08 i 65/10).
Takođe Vas obavještavamo da je dana 04.11.2014. godine Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine proslijeđen Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, čijim odredbama je na drugačiji način definisano pružanje usluga (bez naknade) koje vrše organi iz člana 12. stav (6) Zakona o porezu na dodatu vrijednost, na osnovu odluke državnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu Zakona, licima koja su oni osnovali, a koja obavljaju djelatnost od javnog interesa iz člana 24. Zakona.
Naime, predloženim izmjenama se definiše da pomenute usluge ne predstavljaju konkurenciju firmama u privatnom vlasništvu, te usvajanjem Prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, pružanje usluga bez naknade koju vrše državni organi, organi lokalne samouprave ili na osnovu Zakona, licima koja su oni osnovali, a koja obavljaju djelatnost od javnog interesa iz člana 24. Zakona, ne podliježe oporezivanju porezom na dodatu vrijednost.
U skladu sa naprijed navedenim, obavještavamo Vas da će Uprava za indirektno oporezivanje stupanjem na snagu navedenog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, biti u mogućnosti da predmetnu stvar riješi u skladu sa pomenutim izmjenama.

Ako od Uprave za indirektno oporezivanje, po predmetnom pitanju, želite odgovor u obliku dokumenta, obavještavamo Vas da isto možete ostvariti podnošenjem zahtjeva za davanje informacije u pisanom obliku (obavještenja) o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost Središnjem uredu UIO - Odjeljenju za komunikacije i međunarodnu saradnju - Grupi za informisanje obveznika, Bana Lazarevića bb, Banja Luka.
Informacije o dokumentaciji koja je potrebna za podnošenje predmetnog zahtjeva od strane obveznika prema UIO, te o potrebnoj administrativnoj taksi koju je neophodno platiti uz podnošenje istog, možete pronaći na zvaničnoj internet stranici Uprave za indirketno oporezivanje, tačnije na linku:http://www.new.uino.gov.ba/bs/Zahtjevi-i-uvjerenja

U skladu sa članom 33. Zakona o budžetima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, br. 102/13) općine su prije dostavljanja nacrta budžeta općinskom, odnosnom gradskom vijeću obavezne pribaviti mišljenje kantonalnog ministarstva finansija u vezi sa planiranim prihodima i primicima.

Općine su u obavezi poslati nacrt budžeta na adresu kantonalnog ministarstva finansija. Kod davanja mišljenja kantonalno ministarstvo finansija poseban akcenat stavlja na sljedeća pitanja:

-        na prihode koji se finansiraju sa viših nivoa vlasti;

-        da li su usaglašeni prihodi i rashodi;

-        koji su planirani naredni prihodi;

-        da za svaku stavku u budžetu mora postojati obrazloženje.

Nakon što kantonalno ministarstvo finansija da mišljenje na nacrt budžeta, općina budžet uz mišljenje dostavlja vijeću na usvajanje.   

Mišljenja smo da Općinsko vijeće u skladu sa nadležnostima navedenim u članu 13. Zakona o principima lokalne samouprave (Službene novine BiH", br. 49/06) može donijeti odluku kojom se otpisuje dio ili cjelokupan iznos duga koji je nastao po osnovu neuplaćivanja komunalne naknade. Skrećemo pažnju na to da bi odluka Općinskog vijeća o oprostu duga proizvela nejednako pravno i ekonomsko dejstvo prema onim subjektima koji su svoje obaveze plaćanja komunalne naknade izmirivali redovno i prema onima koji tu obavezu nisu izvršavali.

Članom 3. stav l. Zakona o porezu na dodatu vrijednost propisano je da se PDV u skladu s odredbama Zakona plaća na promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine, uz naknadu i uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu.

Članom 15. stav (2) tačka 4. podtačke a) i c) Zakona je propisano da se mjestom gdje se vrši promet usluga smatra BiH kada se radi o mjestu gdje primalac usluge obavlja djelatnost, ima stalno sjedište, ispostavu, stalnu adresu ili uobičajeno prebivalište, ako se radi o uslugama prenosa, ustupanja, propuštanja i stavljanja nekome na raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine, savjetnika, inženjera, advokata, revizora, računovođa, tumača, obrade podataka i davanja podataka.

Iz navedenih odredbi proizilazi da usluge iz člana 15. stav (2) tačka 4. podtačke a) i c) Zakona koje pruža lice sa sjedištem u inostranstvu licu sa sjedištem u Bosni i Hercegovini (Općina), podliježu oporezivanju u mjestu gdje primalac ima sjedište, odnosno u Bosni i Hercegovini.

Prema članu 13. stav (1) tačka 2. Zakona, plaćanju PDV-a podliježe poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište niti stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini.

Prema članu 13. stav (1) tačka 3. Zakona plaćanju PDV-a podliježe primalac usluga nabavljenih prilikom unapređivanja poslovanja, ako pružalac usluga koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, iz tačke 2. ovog stava, ne odredi poreskog punomoćnika.

U skladu sa članom 60. stav (1) Zakona obveznik koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, a koji vrši promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini, registruje se kod poreskog punomoćnika koji ima sjedište u Bosni i Hercegovini.

Članom 8. stav (1) Pravilnika o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza (,,Službeni glasnik BiH", broj: 51/12) propisano je da lice koje nema sjedište u Bosni i Hercegovini, a ostvaruje oporezivi promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini u smislu člana 60. Zakona o PDV-u registruje se kod Uprava za indirektno oporezivanje i imenuje poreznog punomoćnika koji ima sjedište u Bosni i Hercegovini. U smislu odredaba stava (2) istog člana Pravilnika o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza, punomoćnik je obveznik PDV-a, koji u ime registrovanog lica iz stava (1) ovog člana, nakon registracije za PDV navedenog lica i pozivajući se na identifikacioni broj istog, Upravi dostavlja sve prijave, naloge, zahtjeve i druga akta u skladu sa propisima.

Dakle, lice sa sjedištem u inostranstvu licu koje pruža gore navedene usluge primaocu u BiH (Općini), registruje se putem poreskog punomoćnika u Bosni i Hercegovini. Međutim, ukoliko lice sa sjedištem u inostranstvu ne odredi poreskog punomoćnika u Bosni i Hercegovini, lice koje podliježe obavezi  plaćanja  PDV-a je primalac istih, odnosno Općina, shodno članu 13. stav (1) tačka 3. Zakona.

U tom slučaju, ukoliko je primalac predmetnih usluga (Općina) registrovani poreski obveznik, isti je u obavezi da postupi u skladu sa instrukcijom o postupanju pri podnošenju PDV prijave primaoca usluge od lica koje nema sjedište u BiH I izvođača radova kod primjene posebne šeme u građevinarstvu (,,Službeni glasnik BiH", broj 24/07).

Ukoliko primalac predmetnih usluga (Općina) nije registrovani poreski obveznik uplatu obračunatog  PDV izvršiće  na  II  grupu  uplatnih računa  (Tabela 2 - Plaćanje obaveza pri uvozu i izvozu, koje se ne plaćaju na osnovu carinske prijave, odnosno ostalih prihoda i taksi, kao i plaćanja jednokratnih uplata),  u skladu  sa Pravilnikom o  uplaćivanju  indirektnih  poreza  i  ostalih  prihoda  i  taksi  koje  naplaćuje Uprave  za indirektno  oporezivanje (,,Službeni glasnik BiH", br. 99/07, 31/08 i 51/09).

Po pitanju dijela Vašeg upita vezanog za Porez po odbitku, obavještavamo Vas da smo u vezi s tim kontaktirali Poresku upravu Federacije BiH koja je nadležna za ovo pitanje. Međutim, iz Poreske uprave Federacije BiH nismo mogli dobiti jedinstven stav po ovome pitanju. S tim u vezi Poreske uprave Federacije BiH nam predlaže da svaka naša članica koja se susreće sa ovim i sličnim problemom uputi zahtjev za tumačenje Poreskoj upravi Federacije, svaki zahtjev se obrađuje pojedinačno i u ovom slučaju je jedino validno i prihvatljivo tumačenje prilikom inspekcijske kontrole.

Mišljenja smo da ne postoji zakonska smetnja da samostalni računovođa, koji je uposlen u preduzeću, potpiše završni obračun budžeta. Potpis i ovjera finansijskih izvještaja regulisani su članom  37. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH („Službene novine FBiH", br. 83/09) gdje stoji „Za finansijske izvještaje pravnog lica odgovorno je lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica, upisano u sudski registar.

Finansijski izvještaji pravnog lica, pa i oni štampani na računaru, moraju biti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog računovođe koji sadrži naziv "certificirani računovođa", njegovo ime i prezime, kao i broj važeće licence, izuzev za certificirane računovođe iz člana 5. stav 6. ovog zakona. Istodobno finansijski izvještaji moraju biti potpisani od strane lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica, upisanog u sudski registar, koje podnosi finansijske izvještaje, ovjerene pečatom pravnog lica - podnosioca".

Dakle, u Zakonu nisu navedeni dodatni uslovi za potpis finansijskih izvještaja, niti odredbe koje bi onemogućile da samostalni certificirani računovođa, zaposlen u preduzeću, potpiše završni obračun budžeta općine.

Članom 26. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH („Službene novine FBiH", broj 46/10) propisano je pravo na naknadu volontera visoke, više i srednje stručne spreme u organu državne službe. U istom članu ovog Zakona propisana je i visina naknade za volontere, i to:

- za visoku školsku spremu u iznosu od 35% od osnovne plaće stručnog saradnika;

- za višu školsku spremu u iznosu od 35% od osnovne plaće samostalnog referenta;

- za srednju stručnu spremu u iznosu od 35% od osnovne plaće referenta.

Visina naknade iz stava 1. ovog člana određuje se od osnovne plaće odgovarajuće školske spreme. Zakon ne propisuje obavezu da se volonterima isplati naknada za topli obrok i prevoz.

Krajnji rok za uvođenje trezorskog poslovanja u jedinicama lokalne samouprave u Federaciji BiH, prema Izmjenama i dopunama Zakona o budžetima u FBiH (Sl. novine FBiH, br. 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 12/10, 40/10 i 45/10), bio je 21.05.2011. godine. Ovaj zakon možete naći na našoj web stranici http://sogfbih.ba/index.php?lang=ba&sel=44.

Iako je rok za uvođenje trezora istekao, svjesni smo činjenice da većina jedinica lokalne samouprave nije prešla na trezorski način poslovanja. Stoga je Savez općina i gradova FBiH u saradnji sa Projektom upravne odgovornosti GAP izradio Vodič o trezoru, te isti dostavio svojim članicama. Ovaj Vodič takođe možete naći na našoj web stranici.

Prema odredbama člana 106. tačka 1. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. glasnik BiH" br. 93/05) obveznik PDV-a je dužan svakom kupcu izdati poreski račun za svaki promet dobara i usluga, izuzev za onaj promet koji je oslobođen plaćanja PDV-a (član 24. i 25. Zakona), odnosno za usluge od javnog interesa, finansijske i novčane usluge". Navedena odredba Pravilnika je nedvosmislena, dakle, porezni obveznik je dužan ispostaviti poreski račun za svaku isporuku bez obzira da li je isporuku izvršio obvezniku PDV-a ili osobi koja nije registrovani obveznik.

S obzirom da se u slučaju opisanom u Vašem upitu radi o usluzi iznajmljivanja sportske dvorane, a koja nije oslobođena od poreza, Vaša općina je dužna ispostaviti poresku fakturu.