(4.03.2015.) Ako svoju zgradu, koju trenutno ne koristi, Općina koja je PDV obveznik želi ustupiti svom budžetskom korisniku na korištenje i upravljanje bez naknade (što je dozvoljeno članom 115. Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH kao i Statutom Općine) da li je Općina dužna obračunavati i plaćati PDV iako zgradu ustupa bez naknade?
Ustupanje zgrade na korištenje
i upravljanje bez naknade, a koja je, u vlasništvu Općine predstavlja promet
usluga koji podliježe oporezivanju porezom na dodatu vrijednost iz razloga što
se tim prometom vrši konkurencija firmama u privatnom vlasništvu, shodno članu
12. stav (7) Zakona o porezu na dodatu vrijednost (,,Službeni glasnik BiH", br.
9/05, 35/05 i 100/08).
S toga je Općina, kao poreski obveznik, za
takav promet u obavezi izdati poresku fakturu sa obračunatim porezom na dodatu
vrijednost, na osnovicu utvrđenu u skladu sa članom 20. stav (8) Zakona o
porezu na dodatu vrijednost i članom 22. stav (3) i (4) Pravilnika o primjeni
Zakona o porezu na dodatu vrijednost (,,Službeni glasnik BiH", br. 93/05,
27/06, 60/06, 61/07, 100/07, 35/08 i 65/10).
Takođe Vas obavještavamo da je dana
04.11.2014. godine Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i
Hercegovine proslijeđen Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika
o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, čijim odredbama je na
drugačiji način definisano pružanje usluga (bez naknade) koje vrše organi iz
člana 12. stav (6) Zakona o porezu na dodatu vrijednost, na osnovu odluke
državnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu Zakona, licima koja su
oni osnovali, a koja obavljaju djelatnost od javnog interesa iz člana 24.
Zakona.
Naime, predloženim izmjenama se definiše da
pomenute usluge ne predstavljaju konkurenciju firmama u privatnom vlasništvu, te
usvajanjem Prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni
Zakona o porezu na dodatu vrijednost, pružanje usluga bez naknade koju vrše
državni organi, organi lokalne samouprave ili na osnovu Zakona, licima koja su
oni osnovali, a koja obavljaju djelatnost od javnog interesa iz člana 24.
Zakona, ne podliježe oporezivanju porezom na dodatu vrijednost.
U skladu sa naprijed navedenim, obavještavamo
Vas da će Uprava za indirektno oporezivanje stupanjem na snagu navedenog
Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na
dodatu vrijednost, biti u mogućnosti da predmetnu stvar riješi u skladu sa
pomenutim izmjenama.
Ako od Uprave za indirektno
oporezivanje, po predmetnom pitanju, želite odgovor u obliku dokumenta, obavještavamo
Vas da isto možete ostvariti podnošenjem zahtjeva za davanje informacije u
pisanom obliku (obavještenja) o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost
Središnjem uredu UIO - Odjeljenju za komunikacije i međunarodnu saradnju -
Grupi za informisanje obveznika, Bana Lazarevića bb, Banja Luka.
Informacije o dokumentaciji koja je potrebna
za podnošenje predmetnog zahtjeva od strane obveznika prema UIO, te o potrebnoj
administrativnoj taksi koju je neophodno platiti uz podnošenje istog, možete
pronaći na zvaničnoj internet stranici Uprave za indirketno oporezivanje,
tačnije na linku:http://www.new.uino.gov.ba/bs/Zahtjevi-i-uvjerenja
(6.01.2015.) Kakva je proceduru dostavljanja nacrta budžeta kantonalnom ministarstvu finansija po Zakonu o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine?
U
skladu sa članom 33. Zakona o budžetima Federacije Bosne i Hercegovine
(„Službene novine FBiH“, br. 102/13) općine su prije dostavljanja nacrta
budžeta općinskom, odnosnom gradskom vijeću obavezne pribaviti mišljenje
kantonalnog ministarstva finansija u vezi sa planiranim prihodima i primicima.
Općine su
u obavezi poslati nacrt budžeta na adresu kantonalnog ministarstva finansija.
Kod davanja mišljenja kantonalno ministarstvo finansija poseban akcenat stavlja
na sljedeća pitanja:
- na
prihode koji se finansiraju sa viših nivoa vlasti;
- da
li su usaglašeni prihodi i rashodi;
- koji
su planirani naredni prihodi;
- da
za svaku stavku u budžetu mora postojati obrazloženje.
Nakon
što kantonalno ministarstvo finansija da mišljenje na nacrt budžeta, općina
budžet uz mišljenje dostavlja vijeću na usvajanje.
(6.01.2015.) Da li općinsko vijeće može donijeti odluku kojom se otpisuje dio ili cjelokupan iznos duga koji je nastao po osnovu neuplaćivanja komunalne naknade?
Mišljenja
smo da Općinsko vijeće u skladu sa nadležnostima navedenim u članu 13. Zakona o
principima lokalne samouprave (Službene novine BiH", br. 49/06) može donijeti
odluku kojom se otpisuje dio ili cjelokupan iznos duga koji je nastao po osnovu
neuplaćivanja komunalne naknade. Skrećemo pažnju na to da bi odluka Općinskog
vijeća o oprostu duga proizvela nejednako pravno i ekonomsko dejstvo prema onim
subjektima koji su svoje obaveze plaćanja komunalne naknade izmirivali redovno
i prema onima koji tu obavezu nisu izvršavali.
(6.01.2015.) Kakvom tretmanu općine podliježu sa aspekta PDV-a i Poreza po odbitku u slučaju nabavke iz inostranstva (nabavka i održavanje softvera, ISO standarda, te usluga projektovanja) koje vrši Općina kao organ uprave za potrebe obavljanja opće djelatnosti javne uprave?
Članom 3.
stav l. Zakona o porezu na dodatu vrijednost propisano je da se PDV u skladu s
odredbama Zakona plaća na promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u
okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine,
uz naknadu i uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu.
Članom
15. stav (2) tačka 4. podtačke a) i c) Zakona je propisano da se mjestom gdje
se vrši promet usluga smatra BiH kada se radi o mjestu gdje primalac usluge
obavlja djelatnost, ima stalno sjedište, ispostavu, stalnu adresu ili
uobičajeno prebivalište, ako se radi o uslugama prenosa, ustupanja, propuštanja
i stavljanja nekome na raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na
patente, licence, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine,
savjetnika, inženjera, advokata, revizora, računovođa, tumača, obrade podataka
i davanja podataka.
Iz
navedenih odredbi proizilazi da usluge iz člana 15. stav (2) tačka 4. podtačke
a) i c) Zakona koje pruža lice sa sjedištem u inostranstvu licu sa sjedištem u
Bosni i Hercegovini (Općina), podliježu oporezivanju u mjestu gdje primalac ima
sjedište, odnosno u Bosni i Hercegovini.
Prema
članu 13. stav (1) tačka 2. Zakona, plaćanju PDV-a podliježe poreski zastupnik
koga odredi obveznik koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište niti stalnu
poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini.
Prema
članu 13. stav (1) tačka 3. Zakona plaćanju PDV-a podliježe primalac usluga
nabavljenih prilikom unapređivanja poslovanja, ako pružalac usluga koji nema
sjedište u Bosni i Hercegovini, iz tačke 2. ovog stava, ne odredi poreskog
punomoćnika.
U
skladu sa članom 60. stav (1) Zakona obveznik koji nema sjedište u Bosni i
Hercegovini, a koji vrši promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini,
registruje se kod poreskog punomoćnika koji ima sjedište u Bosni i Hercegovini.
Članom
8. stav (1) Pravilnika o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika
indirektnih poreza (,,Službeni glasnik BiH", broj: 51/12) propisano je da lice
koje nema sjedište u Bosni i Hercegovini, a ostvaruje oporezivi promet dobara i
usluga u Bosni i Hercegovini u smislu člana 60. Zakona o PDV-u registruje se
kod Uprava za indirektno oporezivanje i imenuje poreznog punomoćnika koji ima
sjedište u Bosni i Hercegovini. U smislu odredaba stava (2) istog člana
Pravilnika o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika indirektnih
poreza, punomoćnik je obveznik PDV-a, koji u ime registrovanog lica iz stava
(1) ovog člana, nakon registracije za PDV navedenog lica i pozivajući se na
identifikacioni broj istog, Upravi dostavlja sve prijave, naloge, zahtjeve i
druga akta u skladu sa propisima.
Dakle,
lice sa sjedištem u inostranstvu licu koje pruža gore navedene usluge primaocu
u BiH (Općini), registruje se putem poreskog punomoćnika u Bosni i Hercegovini.
Međutim, ukoliko lice sa sjedištem u inostranstvu ne odredi poreskog
punomoćnika u Bosni i Hercegovini, lice koje podliježe obavezi plaćanja
PDV-a je primalac istih, odnosno Općina, shodno članu 13. stav (1) tačka
3. Zakona.
U tom
slučaju, ukoliko je primalac predmetnih usluga (Općina) registrovani poreski
obveznik, isti je u obavezi da postupi u skladu sa instrukcijom o postupanju
pri podnošenju PDV prijave primaoca usluge od lica koje nema sjedište u BiH I
izvođača radova kod primjene posebne šeme u građevinarstvu (,,Službeni glasnik
BiH", broj 24/07).
Ukoliko
primalac predmetnih usluga (Općina) nije registrovani poreski obveznik uplatu
obračunatog PDV izvršiće na II grupu uplatnih
računa (Tabela 2 - Plaćanje obaveza pri uvozu i izvozu, koje se ne
plaćaju na osnovu carinske prijave, odnosno ostalih prihoda i taksi, kao i
plaćanja jednokratnih uplata), u skladu sa Pravilnikom o
uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih
prihoda i taksi koje naplaćuje Uprave za
indirektno oporezivanje (,,Službeni glasnik BiH", br. 99/07, 31/08 i
51/09).
Po
pitanju dijela Vašeg upita vezanog za Porez po odbitku, obavještavamo Vas da
smo u vezi s tim kontaktirali Poresku upravu Federacije BiH koja je nadležna za
ovo pitanje. Međutim, iz Poreske uprave Federacije BiH nismo mogli dobiti
jedinstven stav po ovome pitanju. S tim u vezi Poreske uprave Federacije BiH
nam predlaže da svaka naša članica koja se susreće sa ovim i sličnim problemom
uputi zahtjev za tumačenje Poreskoj upravi Federacije, svaki zahtjev se
obrađuje pojedinačno i u ovom slučaju je jedino validno i prihvatljivo
tumačenje prilikom inspekcijske kontrole.
(03.03.2012) Postoji li zakonska smetnja da samostalni računovođa, koji je uposlen u jednom preduzeću, potpiše završni obračun budžeta?
Mišljenja smo da ne postoji zakonska smetnja da
samostalni računovođa, koji je uposlen u preduzeću, potpiše završni obračun
budžeta. Potpis i ovjera finansijskih izvještaja regulisani su članom 37. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH („Službene novine FBiH", br. 83/09) gdje stoji „Za finansijske
izvještaje pravnog lica odgovorno je lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica,
upisano u sudski registar.
Finansijski izvještaji pravnog lica, pa i oni
štampani na računaru, moraju biti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog
računovođe koji sadrži naziv "certificirani računovođa", njegovo ime
i prezime, kao i broj važeće licence, izuzev za certificirane računovođe iz
člana 5. stav 6. ovog zakona. Istodobno finansijski izvještaji moraju biti
potpisani od strane lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica, upisanog u
sudski registar, koje podnosi finansijske izvještaje, ovjerene pečatom pravnog
lica - podnosioca".
Dakle, u Zakonu nisu navedeni dodatni uslovi za
potpis finansijskih izvještaja, niti odredbe koje bi onemogućile da samostalni
certificirani računovođa, zaposlen u preduzeću, potpiše završni obračun budžeta
općine.
(16.01.2012) Da li volonter ima pravo na naknadu za topli obrok i prevoz?
Članom
26. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH („Službene
novine FBiH", broj 46/10) propisano je pravo na naknadu volontera visoke, više
i srednje stručne spreme u organu državne službe. U istom članu ovog Zakona
propisana je i visina naknade za volontere, i to:
-
za visoku školsku spremu u iznosu od 35% od osnovne plaće stručnog saradnika;
-
za višu školsku spremu u iznosu od 35% od osnovne plaće samostalnog referenta;
-
za srednju stručnu spremu u iznosu od 35% od osnovne plaće referenta.
Visina
naknade iz stava 1. ovog člana određuje se od osnovne plaće odgovarajuće
školske spreme. Zakon ne propisuje obavezu da se volonterima isplati naknada za
topli obrok i prevoz.
(19.10.2011) Koji je krajnji rok za uvođenje trezorskog poslovanja u općinama u Federaciji BiH?
Krajnji rok za uvođenje trezorskog poslovanja u jedinicama lokalne
samouprave u Federaciji BiH, prema Izmjenama i dopunama Zakona o budžetima u
FBiH (Sl. novine FBiH, br. 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 12/10, 40/10 i 45/10),
bio je 21.05.2011. godine. Ovaj zakon možete naći na našoj web stranici http://sogfbih.ba/index.php?lang=ba&sel=44.
Iako je rok za uvođenje trezora istekao, svjesni smo činjenice da većina
jedinica lokalne samouprave nije prešla na trezorski način poslovanja. Stoga je
Savez općina i gradova FBiH u saradnji sa Projektom upravne odgovornosti GAP
izradio Vodič o trezoru, te isti dostavio svojim članicama. Ovaj Vodič takođe
možete naći na našoj web stranici.
(24.05.2011) Kupovinom sportske sale Općina je postala vlasnik iste, ali i registrirani obveznik PDV-a. Da li je sada Općina obavezna ispostavljati poreske fakture sportskim klubovima za korištenje sale u svrhu treninga? Molila bih Vas da prilikom razmatranja ovog pitanja uzmete u obzir i čl. 24. Zakona o PDV-u kao i čl. 28. Pravilnika o PDV-u koji se odnose na poreska oslobađanja.
Prema odredbama člana 106. tačka
1. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl.
glasnik BiH" br. 93/05) obveznik PDV-a je dužan svakom kupcu izdati
poreski račun za svaki promet dobara i usluga, izuzev za onaj promet koji je
oslobođen plaćanja PDV-a (član 24. i 25. Zakona), odnosno za usluge od javnog
interesa, finansijske i novčane usluge". Navedena odredba Pravilnika je
nedvosmislena, dakle, porezni obveznik je dužan ispostaviti poreski račun za
svaku isporuku bez obzira da li je isporuku izvršio obvezniku PDV-a ili osobi
koja nije registrovani obveznik.
S obzirom da se
u slučaju opisanom u Vašem upitu radi o usluzi
iznajmljivanja sportske dvorane, a koja nije oslobođena od poreza, Vaša
općina je dužna ispostaviti poresku fakturu.